Kako bi se lakše sporazumjevali, proizvođači aluminijske bravarije su uveli tipologije. Tipologije su karakteristični, reprezentativni gotovi elementi koji mogu biti ugrađeni sami za sebe ili se spajanjem sa drugim tipologijama mogu napraviti složenije aluminijske stijene. Tipologija je npr. jednokrilni otklopni prozor ili npr. jednokrilna zaokretna vrata. Spajanjem te dvije tipologije dobivamo aluminijsku stijenu, npr. aluminijska jednokrilna zaokretna vrata sa otklopnim nadsvjetlom.

Tipologija aluminijskih proizvoda se može podijeliti na tri glavne grupe elemenata. To su fiksne stijene (ne-otvarajući element), prozori (otvarajući elementi) i vrata (otvarajući element). Od ove tri grupe elemenata (ili dvije) može se sastaviti bilo koji tip aluminijske stijene, koja zadovoljava potrebe klijenta. Tipologije također olakšavaju planiranje proizvodnje i kalkulaciju cijene većih narudžbi, jer se zbrajanjem, oduzimanjem i prilagođavanjem njihovih parametara lako predviđaju ukupni parametri narudžbe.

Fiksne stijene
Fiksna stijena – fiksna stijena je vertikalni pregradni nenosivi element, ima funkciju zida (zid je zidan, sve ostalo se naziva stijenama), i kao takav element nema mogućnost ikakvog otvaranja. Aluminijska fiksna stijena može biti puna (neprozirna) ili ostakljena. Ovisno o svojim dimenzijama, fiksne stijene se koriste za različite prostorije, odnosno objekte, od obiteljskih kuća i stanova do poslovnih i javnih objekata.

Fiksno nadsvjetlo – fiksno nadsvjetlo je fiksni element smješten iznad vratiju ili prozora. Omogućuje više svjetlosti, pogotovo u slučaju kada su vrata puna (neprozirna) - (npr. ulazna vrata s nadsvjetlom), zatim, kada se želi omogućiti više svjetlosti u prostoriji - (npr. učionice, fiksna nadsvjetla iznad prozora), ili kada neka prostorija dobiva svjetlost preko druge prostorije - (npr. nadsvjetlo iznad vratiju hodnika i spavaće sobe, kuhinje ili kupaonice).

Prozori
Zidni prozori – zidni prozori mogu se otvarati na raličite načine (zaokretanjem, otklapanjem, kombinacijom zaokretanja i otklapanja, klizanjem / posmicanjem u stranu, paralelnim klizanjem ili posmicanjem, kombinacijom klizanja i otklapanja, podizanjem, te kombinacijom podizanja i klizanja) i prema svome načinu otvaranja su i nazvani. Osim po načinu otvaranja, zidni prozori se međusobno razlikuju i po broju krila, pa tako mogu biti jednokrilni, dvokrilni, trokrilni itd.

Zaokretni – zaokretni prozor se otvara zaokretanjem, os otvaranja je oko vertikalne (bočne- lijeve ili desne) stranice prozora. Ovaj način otvaranja (neovisno o veličini prozora) omogućuje brzo provjetravanje prostorije, jer se čitava ploha pokretnog krila zaokreće za 90° ili više (max 180°), te je prozor potpuno otvoren (za vrijednost površine svog pokretnog krila). Također, zaokretni prozori se mogu otvarati prema unutra i prema van.

Otklopni - otklopni prozor se otvara otklapanjem, os otvaranja je oko horizontalne, donje ili gornje stranice prozora. Za razliku od zaokretnog prozora, ovaj način otvaranja ne omogućuje "potuno otvaranje" prozora, jer se pokretni dio prozora zapravo ne "uklanja", već se jedna strana odmiče od fiksnog dijela (štoka), ovisno da li se prozor otvara s donje ili gornje strane. Otklopni prozor se često upotrebljava i kao nadsvjetlo, prim. ulazna vrata s otklopnim prozorom kao nadsvjetlo ili fiksna stijena s otklopnim prozorom kao nadsvjetlom. Zatim, otklopni prozori se mogu otvarati ručno, ali i sa sustavom ventus (upotrebljava se kada su otkopni prozori smješteni visoko i nedostupno ili kao nadsvjetlo).

Otklopno-zaokretni – otklopno- zaokretni prozor se otvara kombinacijom otklapanja i zaokretanja, osi otvaranja su oko horizontalne, donje i vertikalne stranice prozora.

Klizni – klizni prozor se otvara klizanjem pokretnog krila prozora u stranu, tj. posmicanjem u stranu. Vodilice, po kojim se vodi pokretni dio, se nalaze na horizontalnim donjim i gornjim stranicama prozora. Što se tiče otvorenosti prozora u otvorenom stanju, prozor ima iste osobine kao i zaokretni prozor, tj. prozor je otvoren za cijelu površinu pokretnog krila. Ovaj prozor se koristi u prilikama kada nema dovoljno mjesta za pokretno krilo, no najčešće se upotrebljava iz estetskih razloga.

Klizno-otklopni – klizno- otkopni prozor se otvara kombinacjom klizanja i otklapanja pokretnog dijela prozora.

Balkonski prozori – balkonski prozori, kao i zidni prozori, otvaraju se na nekoliko načina. No, za razliku od zidnih prozora, balkonski prozori su dimenzija vrata, te se često ovi prozori nazivaju poput: balkonska vrata, francuski prozor. Ovi prozori su prohodni, no za razliku od vrata, koja imaju prag, ovi prozori imaju donji fiksni profil (kao i zidni prozor). Također, balkonski prozori mogu imati različit broj pokretnih krila (jednikrilni, dvokrilni, trokrilni, četverokrilni balkonski prozor itd.).

Zaokretni - zaokretni balkonski prozor se otvara zaokretanjem, os otvaranja je oko vertikalne (bočne - lijeve ili desne) stranice prozora. Zaokretni balkonski pozori se mogu otvarati prema unutra i prema van. Ovaj način otvaranja omogućuje, osim provjetravanja, osiguravanja svjetlosti, i prohodnost.

Otklopno-zaokretni – otklopno- zaokretni balkonski prozor se otvara kombinacijom otklapanja i zaokretanja, osi otvaranja su oko horizontalne, donje i vertikalne stranice prozora. Balkonski prozor, dok je otklopno otvoren, ima svojstva kao i zidni prozor, no dok je zaokretno otvoren ima svojstva vratiju, odnosno, on je prohodan.

Klizni - klizni balkonski prozor se otvara klizanjem pokretnog krila prozora u stranu, tj. posmicanjem u stranu. Vodilice, po kojim se vodi pokretni dio, se nalaze na horizontalnim donjim i gornjim stranicama prozora. Prozor ima ista svojstva kao i vrata, tj. prohodan je. Ovaj prozor se koristi u prilikama kada nema dovoljno mjesta za pokretno krilo, no, upotrebljava se i iz estetskih razloga.

Klizno-otklopni – klizno- otkopni balkonski prozor se otvara kombinacjom klizanja i otklapanja pokretnog dijela prozora. Balkonski prozor, dok je otklopno otvoren, ima svojstva kao i zidni prozor, no dok je klizno otvoren je prohodan.

Vrata
Vrata su otvori u zidu ili stijeni, koji služe prolaženju iz jedne prostorije u drugu. Međusobno se razlikuju po načinu otvaranja - zaokretna, mimokretna i klizna vrata, te po broju pokretnih krila- jednorilna, dvokrilna, trokrilna itd.

Zaokretna – zaokretna vrata se otvaraju zaokretanjem, os otvaranja je oko vertikalne (bočne - lijeve ili desne) stranice vrata za 90° ili više (max 180°). Također, vrata se mogu otvarati prema unutra ili prema van.

Mimokretna – mimokretna vrata se otvaraju zaokretanjem, os otvaranja je oko vertikalne (bočne- lijeve ili desne) stranice vrata za 90° ili više (max 180°). No za razliku od zaokretnih vratiju, ona se otvaraju i prema unutra i prema van (npr. saloon-ska vrata)

Klizna – klizna vrata se otvaraju klizanjem pokretnog krila u stranu, tj. posmicanjem u stranu. Vodilice, po kojim se vodi pokretno krilo, se nalaze na horizontalnim donjim i gornjim stranicama vrata. Koriste se kada u prostoriji nema mjesta za pokretno krilo (npr. jednokrilna klizna vrata ostave, WC- a.) ili radi estetskih razloga (dvokrilna ostakljena klizna vrata u dnevnoj sobi ili nekog poslovnog prostora). Klizna vrata se međusobno razlikuju i po broju krila (jednokrilna, dvokrilna) i po pogonu utvaranja. Tako se mogu otvarati ručno, ali i pomoću elektromotora, s ili bez foto- ćelija i sl. (automatska klizna vrata).

vrh stranice